ENERGETSKI CERTIFIKATI

SOLAR PROJEKT d.o.o. je od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ovlašten za izdavanje energetskih certifikata za stanove i kuće sa jednostavnim i složenim tehničkim sustavom, tj. za sve objekte.

Energetski certifikat omogućuje kupcu uvid u kvalitetu gradnje sa stajališta potrošnje energije. Primarna svrha energetskog certificiranja, tj. energetske certifikacije je u zaštiti kupaca i podizanju kvalitete gradnje.

Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan je imati energetski certifikat kod njezine prodaje od 1. srpnja 2013. godine. Kupac zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ima pravo uvida u energetski certifikat.

Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat zgrade prije obavljanja tehničkog pregleda. Energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.

Prema zakonu od 01.07.2013. postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju moraju imati važeći energetski certifikat i predan na uvid kupcu prije sklapanja ugovora o prodaji. Pojedinačne samostalne uporabne cjeline zgrada koje se iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup moraju imati važeći energetski certifikat dostupan na uvid najmoprimcu ili zakupcu, prije sklapanja ugovora o iznajmljivanju, leasingu ili zakupu od 1. siječnja 2016. godine.

Energetski certifikat i javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mješovite namjene:
• korisne površine veće od 500 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2013.
• korisne površine veće od 250 m2, moraju imati izdan i javno izložen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015.
Zgrade javne namjene – Zgrade javne namjene određene Pravilnikom jesu zgrade javnog sektora i ostale zgrade u kojima se pružaju usluge velikom broju ljudi. (npr: Zgrade javnog sektora, državnih i drugih tijela, lokalne i područne vlasti, sudovi, vojarne, zatvori, bolnice i druge zdravstvene ustanove, zgrade gospodarskih i međunarodnih asocijacija, zgrade banaka i financijskih organizacija, trgovine, restorani, hoteli, zgrade drugih uslužnih i turističkih djelatnosti, školske i znanstvene ustanove, sportski objekti, muzeji, kina, kazališta, itd.

Javni sektor mora provesti energetski pregled javne rasvjete koja je u njihovoj nadležnosti u roku od dvije godine od stupanja na snagu Pravilnika o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju (tj. do srpnja 2014. godine) (NN 81/12, 29/13, 78/13)

Od obveze energetskog certificiranja izuzete su između ostalog i zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Ova površina čini ukupnu ploštinu neto podne površine grijanog dijela zgrade što znači da se na primjer kod stana zbrajaju sve ploštine prostorija soba, kuhinje, kupaonice, WC-a, hodnika i ostave. Negrijani dijelovi zgrade, primjerice: negrijani tavan, negrijani podrum, negrijano stubište, lođe i terase ne ulaze u tu površinu. Grijanim dijelom zgrade podrazumijeva se i dio zgrade u kojemu je predviđena kontrolirana temperatura sukladno namjeni korištenja i važećim propisima (na primjer: stan u stambenoj zgradi koji se duže vrijeme ne koristi za predviđenu namjenu pa se ne grije ili koji nema instalirani sustav grijanja, a sukladno namjeni je isti potreban, smatra se grijanim prostorom).

DA! Ukoliko se oglas za zgradu koje se prodaje objavljuje u medijima tada je potrebno u oglasu navesti i energetski razred te zgrade i to je odgovornost vlasnika.

Da, to je i jedan od ciljeva da kupac zna što dobiva, tj. koliko je njegov budući stan kvalitetno napravljen sa energetske strane i gdje će mu režijski troškovi za potrošnju energije biti manji. Energetsko certificiranje će doprinijeti regulaciji tržišta nekretnina te potaknuti Investitore na kvalitetniju gradnju i korištenje boljih materijala.

Odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 55/12) propisano je da će se vlasnik građevine, pravna osoba, kazniti novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna ako ne osigura energetski certifikat zgrade ili njezinog dijela kod prodaje. Sukladno odredbi stavka 2. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu vlasnika za prekršaj iz stavka 1. toga članka. Sukladno odredbi stavka 3. istoga članka za spomenuti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
U slučaju ako vlasnik ne osigura energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela kod prodaje, potencijalni kupac ima mogućnost podnošenja prijave Državnom inspektoratu.

Energetski razred zgrade je indikator energetskih svojstava zgrade. Postoji 8 energetskih razreda s time da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.

Energetski certifikat izdaje ovlašteni energetski certifikator. Pravne i ovlaštene fizičke osobe ovisno o vrsti ovlaštenja, mogu izdavati energetski certifikat za zgrade sa složenim ili sa jednostavnim tehničkim sustavom. Kod zgrada preko 400m2 u postupku energetskog certificiranja sudjelu 3 inženjera, od kojih je svaki ovlašteni energetski certifikator za drugu struku – elektrotehnika, strojarstvo, građevina ili arhitektura.
Popis ovlaštenih certifikatora možete provjeriti na web stranici Ministarstva graditeljstva. (www.mgipu.hr)

Osim što je za dio objekata Energetski certifikat zakonska obveza, Energetskim certifikatom vlasnika dobiva pravi uvid u ono što prodaje ili kupuje. Energetski certifikatom po obavljenom pregledu propisuju se i preporučene mjere za uštedu energije u objektu. Za svaku predloženu mjeru daje se cijena investicije kao i rok povrata uloženih sredstava (iznos ušteđene energije – novaca).
Energetsko certificiranje je najjeftiniji način da Vam stručna osoba kvalitetno sagleda energetske potrebe i potrošnju u objektu. Provođenjem predloženih mjera moguće je uštedjeti veliku količinu energije i novaca.
Često i mali zahvati kao i promjene u navikama mogu rezultirati velikim uštedama.

• Na to da angažirate osobu koja posjeduje ovlaštenje Ministarstva. Zatražite na uvid prilikom ugovaranja posla.
• Da energetski certifikator prijavi izrađeni certifikat u bazu Ministarstva. Samo prijavljen certifikat je pravovaljan.

Centar za postavke privatnosti

Koristimo kolačiće

Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisnickog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.

Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše racunalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obicno spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogucava stranici da prikaže informacije prilagodene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija. Ipak, sve informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogucite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste omogucili i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem racunalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promijeniti postavke internetskog preglednika tako da sami odaberete hocete li odobriti spremanje kolačića, da automatski pri zatvaranju internetskog preglednika obrišete spremljene kolačiće i slicno.

Kako onemoguciti kolačiće?
Iskljucivanjem kolačića odlucujete da li hocete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem racunalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u postavkama vašeg internetskog preglednika.
Ako onemogucite kolačiće, necete moci koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Kakve kolačiće koriste naše stranice i zašto?
Naše stranice koristi kolačiće s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogucile bolje korisnicko iskustvo. Kolačići se koriste za pamcenje korisnickih podataka i postavki.

Kakvi još kolačići postoje na našim stranicama?
Postoji nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje odredenih mogucnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogucujemo kolačiće društvenih mreža (Facebook), servisa za mjerenje posjecenosti (Google Analytics i Gemius Audience) te oglašivackih mreža poput Google AdSensea.

Dodatne informacije
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za iskljucivanje pohranjivanja kolačića za razlicite servise. Više informacija možete saznati na sljedecim poveznicama:
http://www.allaboutcookies.org/
http://www.youronlinechoices.eu/
http://www.aboutads.info/choices/